Ozljeda meniska: Što učiniti kada ozlijedite “amortizer” koljena?

Jeste li osjetili naglu bol u koljenu nakon sporta, naglog pokreta ili nezgodnog položaja? Možda se radi o ozljedi meniska, glavnog amortizera vašeg koljena.

Bilo da ste:

• igrali nogomet i pri rotaciji u koljenu osjetili oštru bol,
• doskočili krivo na košarci i od tada ne možete potpuno saviti ili ispružiti koljeno,
• promijenili smjer trčanja i osjetili „rezanje“ u koljenu,
• čučnuli s ili bez utega i sada osjećate bol pri svakom pokretu,
• osjetili “preskakanje” u koljenu ili imate osjećaj nestabilnosti,
• naglo zarotirali koljeno na skijanju i čuli neobičan zvuk,
• ili ste čak samo ustali iz stolice i osjetili bol – svi ovi scenariji mogu ukazivati na ozljedu meniska.

Ozljeda meniska može zahvatiti svakoga – od mladih sportaša do starijih osoba. Najčešći simptomi uključuju:

• bol u koljenu,
• oticanje,
• smanjen opseg pokreta,
• osjećaj „preskakanja“ ili nestabilnosti u koljenu.

Ako prepoznajete ove simptome, ključno je na vrijeme potražiti stručnu pomoć.

Za zglob možemo generalno reći da je to struktura koja se sastoji od dvije kosti (zglobnih tijela), čahure i tekućine između njih gdje se događaju razni pokreti u raznim smjerovima. Da bi ti pokreti bili što bolji važno je da si ta dva tijela „pašu“, odnosno da su kongruentna. Međutim, nekad su potrebni i neki pomoćni dijelovi koji će povećati tu kongruentnost da zglobna tijela što bolje prijanjaju jedno uz drugo pa da tako i funkcija samog zgloba bude što bolja. Menisk je upravo takvo tijelo koje se nalazi u koljenu.  A uz meniskuse, tu su još prisutni i ligamenti, mišići oko koljena i mnoge druge strukture koje zajedno rade kako bi omogućili što bolju funkciju.

Što je menisk?

Sama riječ „meniskus“ zapravo potiče od grčke riječi μηνίσκος što bi u prijevodu značilo polumjesec ili mali mjesec, a ujedno opisuje i njegov polumjesečasti oblik. Anatomski gledano, to je hrskavična struktura koja se nalazi u koljenu (ali i u nekim drugim zglobovima) s ulogom ne samo amortizacije nego i stabilizacije zglobova.

Svatko ima četiri meniska – dva u svakom koljenu. Dakle, u svakom koljenu imamo unutarnji (medijalni) i vanjski (lateralni) menisk, a možemo ih usporediti s amortizerima. Kao amortizer u automobilu, tako je i uloga meniska da apsorbira pritisak i silu koja nastaje pri pokretu. Ako pak amortizer nije ispravan, automobil počne jako skakati i osjeti se svaka rupa na cesti kroz koju prođe. Kod ozlijeđenog meniska (lezije) sile koje nastaju tijekom hoda, trčanja, čučnja i ostalog dalje prijelaze na kosti koje „lupaju“ jedna o drugu što uzrokuje bol. Ne pomaže i činjenica što mogu nastati i otok, nestabilnost koljena ili osjećaj da je zglob „zablokiran“. To može uvelike imati utjecaj na aktivnosti svakodnevnog života jer kao i automobil, nekad je potrebno otići kod mehaničara.

Djelovanje meniska kao amortizera

Osim apsorpcije šoka i nošenja opterećenja, neizostavna im je uloga i u stabilizaciji i lubrikaciji zgloba (1,2). Upravo je zato njihova normalna funkcija vrlo važna za normalnu biomehaniku koljena.

Srećom lezije meniska u većini se slučajeva vrlo jednostavno rješavaju, često konzervativno – fizioterapijom, a rjeđe i operativno. No prije, da objasnimo zašto uopće dođe do oštećenja meniska i koliko često nastaju.

Prikaz unutarnjeg i vanjskog (medijalnog i lateralnog) meniska u koljenu

Koliko su česte lezije meniska?

Ozljede meniska zapravo su jedne od najčešćih ozljeda koljena (3) a u čak 60% ozljeda koljena dolazi i do ozljeda meniska dok godišnje njih 60-70 na 100 000 zahtijeva operativno liječenje (4).

Čak 75% osoba sa simptomatskim osteoartritisom imalo je ozljedu meniska (1). Omjer muškaraca naprema žena s ozljedama meniskusa je 3:1, a češće dođe do ozljeda medijalnog (81%) u odnosu na lateralni (19%) (4). Lezije meniska jedne su od najčešćih ozljeda povezanih sa sportom (1), a neka istraživanja pokazala su da ti omjeri ovise i o sportu pa tako žene koje se bave skijanjem imaju jednak, ako ne i veći rizik za ozljedu meniska u odnosu na muške skijaše. Također, u kontaktnim sportovima kao što su nogomet i košarka rupture meniska imale su najveću prevalenciju (4).

Otprilike 15% sportaša s akutnom traumatskom ozljedom koljena i hemartrozom ima izoliranu ozljedu meniska, od čega 75% otpada na medijalni, a 24% na lateralni menisk (5).

Kod osoba s rupturom prednjeg križnog ligamenta incidencija traumatske rupture meniska je između 57 i 80% (5).

Kako dolazi do lezije meniska?

Biomehanički gledano, koljeno koristimo u svim aktivnostima na nogama. Noge trpe velike napore pa tako i meniskus trpi mnoge rotacije, bočne pomake, pomake prema natrag, kompresije i strižne kombinirane sile. Meniskusi zapravo sudjeluju u većini tih aktivnosti, pa stoga nije ni čudo da ga toliko ozljeđujemo!

Uzroci lezije meniska mogu biti razni, od sportskih ozljeda pa sve do „propadanja“ meniska zbog starenja (degenerativne promjene) ili krivih pokreta u svakodnevnim aktivnostima. Stoga, priroda lezije, mehanizam ozljede, vrsta puknuća, specifična anatomska građa svakog pacijenta, zahvaćenost okolnih struktura i drugi faktori uvelike će utjecati na fizioterapijski proces.

Da je došlo do ozljede meniska nekad nas može navesti i način na koji ste se ozlijedili- takozvani mehanizam ozljede. Za menisk je čest slučaj da se tijelo (natkoljenica) zarotira dok je potkoljenica ostala fiksirana na tlu (npr. zapela u blatu). Treba naglasiti da je, kad je u pitanju trauma, čest slučaj da su se ozlijedile i neke druge strukture u koljenu pa kod ozljede medijalnog meniska česta je udružena ozljeda s prednjim križnim ligamentom (ACL) i kolateralnim medijalnim ligamentom što nosi naziv zlokobni trijas. Upravo je zato važno napraviti dobru i kvalitetnu dijagnostiku.

Mehanizam ozljede meniska

Vrste lezija meniska i dijagnostika

Postoji puno vrsta ozljeda meniska pa se tako mogu podijeliti ovisno o obliku, veličini i lokaciji puknuća.

Tako postoje longitudinalna (uzdužna), horizontalna, bucket-handle, flap, parrot-beak, kompleksna ili degenerativna puknuća. U nastavku ćemo pobliže objasniti svaku od navedenih ozljeda meniskusa.

Kompleksna puknuća kombinacija su nekoliko vrsta puknuća (npr. radijalno i horizontalno) koja se često viđa kod degenerativnih promjena meniskusa, najčešće kod starijih osoba.

Degenerativna puknuća nastaju postepeno s vremenom, kao rezultat starenja ili kronične ozljede. Često su povezana s osteoartritisom i obično zahvaćaju osobe starije dobi.

Corpora libera, odnosno slobodna tijela nastaju kad dođe do otkrhnuća dijela meniska, a često su operativno stanje.

Svaka od ovih ozljeda može se manifestirati kroz različite simptome kao što su bol, oteklina, osjećaj blokade koljena ili nestabilnosti zgloba. Liječenje može varirati od konzervativnih metoda (odmor, fizioterapija) do kirurškog zahvata, ovisno o težini ozljede i funkcionalnosti koljena.

Postoje specifični testovi, kao što su na primjer McMurray test, Apleyev test kompresije, Bounce Home test, Thessalyjev test, Steinmannov test, Duck Walk, Joint Line Tenderness test i mnogi drugi kojima možemo utvrditi radi li se stvarno o ozljedi meniska ili neke druge okolne strukture. Ukoliko je potrebno, radi se daljnja dijagnostika kao što je magnetska rezonanca (magnet; MR) koljena, no dobar klinički pregled prvi je korak u rješavanju ovog problema

Naime, dobrim pregledom koljena i propedeutskim testovima možemo saznati koje strukture su oštećene u koljenu u 80% dijagnoza, a za ostalih 20% radi se MRI.

Kako liječimo lezije meniska u Poliklinici Medical Body Balance?

Bilo da se problem može riješiti konzervativno ili se već napravila operacija, dobra fizioterapija ključna je za kvalitetno cijeljenje i pravovremeno vračanje u svakodnevne i sportske aktivnosti.

Kad se radi rehabilitacijski protokol potrebno je u obzir uzeti ne samo tip ozljede već i dob i životne navike pacijenta, vrstu ozljede, zahvaćenost okolnih struktura, bavljenje sportskim aktivnostima, tip operativnog zahvata ukoliko je bio potreban te druge faktore o kojima će onda dalje ovisiti i trajanje samog opravka. Ipak, kad su u pitanju smanjenje boli i poboljšana funkcija, rezultati su u većini slučaja vidljivi i nakon samo nekoliko terapija.

Neki od načina kojima se mogu postići navedeni ciljevi:

• INDIBA-active radiofrekventnom terapijom (TECAR) mogu se tretirati razna stanja lokomotornog sustava različite etiologije pa tako djelujemo ne samo na lezije meniska već i na okolne strukture koje također često budu oštećene pa se jednom metodom djeluje na više problema
• elektroterapijom djeluje se ne samo na smanjenje boli već i na cirkulaciju što dovodi do poboljšane regeneracije tkiva meniskusa
• HILT laserom (High Intensity Laser Therapy) se stimulira sinteza kolagena, stimulira cijeljenje rana, djeluje na smanjenje edema, upala i ožiljkastog tkiva, a najučinkovitija je laserska terapija trenutno dostupna na tržištu
• manualnom terapijom se kroz mobilizaciju zglobova postupno povećava opseg pokreta i smanjuje bol
• ciljanim vježbama radi se na povećanju opsega pokreta, snage i izdržljivosti, s neizostavnim naglaskom na poboljšanju propriocepcije i fleksibilnosti, a jačanjem postižemo rasterećenja struktura u koljenu, a time i meniska.

U Poliklinici Medical Body Balance primjenjujemo interni protokol za liječenje koljena koji je u 80-90% slučaja uspješan u liječenju ozljeda meniska, a onih 10% završava na operativnom liječenju.

Bitno je naglasiti i da lezija meniska može uzrokovati i pojavu ranih degenerativnih promjena hrskavice (osteoartritis) što može predstavljati problem dalje u životu. Ukoliko ne „spasimo“ meniskus ili se on operativno vadi, trenje i opterećenje ide direktno na hrskavicu koljena i to dugoročno vodi do potrebe za TEP-om koljena. Održati integritet meniska neizostavan je dio prevencije osteoartritisa (5). Stoga, pravovremena dijagnostika i efikasno rješavanje problema ključ je ne samo za trenutno zdravlje već je i ulaganje u budućnost. Dakle, isplati se pokušati zaliječiti ili izliječiti ozlijeđeni menisk i time sačuvati integritet koljena, a posebno hrskavice koljena, koju djelomično i taj menisk čuva.

Što ako je potrebno operativno liječenje?

Za operativno u odnosu na konzervativno liječenje odlučuje se ovisno o vrsti lezije te zahvaćenog dijela meniska.

Artroskpija je minimalno invazivan zahvat koji se provodi u svrhu dijagnosticiranja i tretiranja raznih stanja unutar zgloba.  Specifična je zato što su potrebna samo dva mala reza tako da je je oštećenje tkiva minimalno, a vrijeme oporavka skraćeno.

Uglavnom se radi meniscektomija (odstranjenje dijela meniska) ili šivanje meniska.

Naime, sve više ortopeda kirurga slaže se sa pristupom da meniskus treba čuvati kakav god da je. Bilo kakav, i ozlijeđen meniskus bolje čuva hrskavicu koljena nego nikakav. Predviđanja su da će, ako se izvadi meniskus, za 10-15 godina biti potrebna ugradnja TEP-a koljena (totalnu zamjenu- ugradnju totalne unutarnje proteze).

Stoga, čuvajte svoje koljeno, očuvajte meniskus i prevenirajte TEP koljena.

NARUČI SE NA PREGLED

Koautor:
Velibor Viboh
mag.physioth.

Izvori:

1. Luvsannyam E, Jain MS, Leitao AR, Maikawa N, Leitao AE. Meniscus Tear: Pathology, Incidence, and Management. Cureus. 2022 May 18;14(5):e25121. doi: 10.7759/cureus.25121.
2. Yang YP, Ma X, An H, Liu XP, An N, Ao YF. Meniscus repair with simultaneous anterior cruciate ligament reconstruction: Clinical outcomes, failure rates and subsequent processing. Chin J Traumatol. 2022 Jan;25(1):37-44. doi: 10.1016/j.cjtee.2021.09.005.
3. Pereira H, Fatih Cengiz I, Gomes S, Espregueira-Mendes J, Ripoll PL, Monllau JC, Reis RL, Oliveira JM. Meniscal allograft transplants and new scaffolding techniques. EFORT Open Rev. 2019 Jun 3;4(6):279-295. doi: 10.1302/2058-5241.4.180103.
4. D’Ambrosi R, Meena A, Raj A, Ursino N, Mangiavini L, Herbort M, Fink C. In elite athletes with meniscal injuries, always repair the lateral, think about the medial! A systematic review. Knee Surg Sports Traumatol Arthrosc. 2023 Jun;31(6):2500-2510. doi: 10.1007/s00167-022-07208-8.
5. Kopf S, Beaufils P, Hirschmann MT, Rotigliano N, Ollivier M, Pereira H, Verdonk R, Darabos N, Ntagiopoulos P, Dejour D, Seil R, Becker R. Management of traumatic meniscus tears: the 2019 ESSKA meniscus consensus. Knee Surg Sports Traumatol Arthrosc. 2020 Apr;28(4):1177-1194. doi: 10.1007/s00167-020-05847-3.